![]() |
![]() |
Na Zemlji si svom dušom zavoleo Hrista i Njegove si zapovesti sačuvao. Kao reka si bogato napojio siromašne milosrđem, sačuvavši svoj narod. I grob sa tvojim moštima mirisna isceljenja svima podaje: Zato te molimo, Sveti Milutine, isprosi dušama našim veliku milost.
![]() |
Božanskim strahom kao ognjem si raspalio svoju dušu, očistivši je pokajanjem i ukrasivši je krotošću i smirenjem. Zato si dospeo ka nevečernjoj Svetlosti, Gospodu Hristu, prepodobni oče Teoktiste, i sada trosunčanom svetlošću ozaren, na nebesima likuješ. Moli se za nas, koji sa verom poštujemo svetu uspomenu tvoju.
![]() |
RASUĐIVANjE
Veliki sin pravoslavne crkve kralj Milutin spasao je Balkan od unijaćenja. U trenutku kada je vizantijskom caru oslabila savest, ovaj viteški i bogonosni kralj slovenski ustao je odlučno i s Božjom pomoći spasao Pravoslavlje ne samo u svojoj zemlji nego u svima zemljama Balkanskim. Ko izbliže ispita život svetoga kralja Milutina, razumeće, zašto je Bog njemu davao uspeh za uspehom kroz ceo život i u svima poslovima. Kada je Milutin stupio na presto, odmah se zavetovao Bogu sagraditi onoliko crkava koliko godina bude kraljevao. 42 godine kraljevao je i 42 crkve sazidao. Pri nekim crkvama, kao u Solunu i Carigradu, zidao je i bolnice za siromašne ljude, gde bi siromasi dobijali sve besplatno. Osim toga on je osobito voleo da svoje ogromno bogatstvo rastočava na sirotinju. Često puta ovaj moćni i bogati kralj noću se preoblačio u odelo bednika, i sa dvojicom trojicom slugu svojih hodio je po narodu, raspitivao o nedaćama ljudi, i obilato pomagao bedne ljude. Usred svoga velikog bogatstva on je živeo sasvim skromno i patrijarhalno, mada se nije takav pokazivao pred strancima. Na skroman život on je navikao bio još u kući oca svoga, kralja Uroša. Priča se, kako je car Mihail Paleolog poslao svoju ćerku Anu sa jednim izaslanstvom na dvor kralja Uroša, nudeći ćerku svoju Milutinu, samo da bi tako pridobio srpskog kralja za uniju s Rimom. A kralj Uroš videći bezumnu raskoš vizantijsku na princezi i njenim pratiocima reče: "šta je to i na što to? Mi nismo navikli na takav život." I pokaza rukom na jednu srpsku princezu s preslicom u ruci: "evo, reče, u kakvom odelu mi uzimamo snahe svoje!"
SOZERCANjE
Da sozercavam čudesno iscelenje hromorođenog čoveka (Dela Ap. 14), i to:
1. kako u Listri beše čovek, koji se od rođenja ne dizaše na noge;
2. kako se on zagleda u Pavla i poverova u Jevanđelje;
3. kako ga Pavle imenom Gospoda Isusa Hrista isceli te skoči i hođaše.
BESEDA
o želji za Bogom - jedinoj želji pravednika
Šta bih imao na nebu? I na zemlji
šta bih zahteo osim tebe (Ps. 72, 25)?
I na nebu i na zemlji jedno je vrhovno blago za dušu probuđenog čoveka. To blago jeste Bog. Bezbroj blaga ima na nebu, no Car nebesa je blago najveće. Bezbroj blaga ima na zemlji, no Tvorac svih tih blaga nesravnjiv je. Zato se duša probuđenog čoveka i pita: šta bih imao, ili šta bih hteo i na nebu i na zemlji osim Tebe? Treba li reka onome ko je doveden na izvor da pije? I obzire li se za čobanskom večerom onaj, ko je seo za carsku trpezu? Bog je dovoljan sam po sebi, da utoli svu glad i žeđ čovekovu. Božja su nebesa i Božja je zemlja. Gospodar svih blaga najveće je blago; Tvorac svih slasti najveća je slast; Nosilac sve mudrosti najveća je mudrost; Izvor sve sile i milosti najveća je sila i milost; Sozdatelj svekolike krasote na nebu i na zemlji najveća je krasota. Nikakvo blago ne može čoveku na srce doći ni na javi ni u snu, kakvo ne bi bilo u Bogu, i to u najvišem stepenu. Zato, braćo moja, ištimo Boga, da bi dobili sve; tražimo Boga, da bi našli sve; bogatimo se Bogom, da bi bili bogati svim.
Gospode Bože naš, približi nam se kad Te duša naša ište. Tebi slava i hvala vavek. Amin.